Sibirskoj starozhyl'noj narod

С Сибирска Википеддя
Айдать на коробушку Айдать на сыскальник
Sibirski starožyly
Čislennosj: 5 000 000 — 7 000 000 liudiov
Uryh žyrovannia: Flag.Russia.png Federacyja Rosssejska : 4000
(danki perepisi 2010, jatno nevzaboljny)

Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan
Znamio Kirgiziji.png Kirgizija
Znamio SMD.png SMD (Aliaska)

Govor: sibirskoj, rossejskoj, aglickoj
Vera: pravoslavve (kliaššenna postatj)
Vhojut v: slovianski narody
Podnarodnosi: čaldony, kozaki, keržaki
Rodimy narodnosi: rossy, pomory, poliaki, komy
Poroda: slovianski narody, čiuhono-vugorski narody
Tiosiol narodnovo znamia sibirkovo snarožyljnovo naroda

Sibirskoj starožyljnoj narod (starožyly, žohi) — narod v Sibire-toj. Potemki poselencov polunošno- da poludniovoruskovo ji komovskovo koreškov. Žyrovut po-na vsioj Sibire. Mnutriah starožylov vyvojutsa podnarodniki čaldonov, keržakov da kozakov. Po vere kliaššenna postatj pravoslavny (keržaki-te prijavliajutsa starovery). Rodimoj govor — sibirskoj, kakoj sosklavšys na baze polunošnoruskih govorov s mogutnoj šeborčoj poludniovoruskih ji vzial dorodno tiurskih, mongoljskih, perjvoazijatskih ji družnyh šermačkov dyk. Pošti čo užo na rossejskoj perešedšy-to. Vobča čislennosj kolo 5—7 mln liudiov. Ješšo v 40-ty gody 20 veka supojili 40% vsiovo nejasašnovo naseljsva Sibiri-toj, a družny — novosioly — potemki poznih rossejskih, beloruskih da vukrajinskih poselencov 20 veku, kaki starožylami ne prijavliajutsa dyk. Pomaliohu sotincy starožylov-teh rostut po-za jemigracyji novosiolov jiz Sibire-toj, a starožyly-te jemugrovut pomene, bo ššytajut Sibirj svojoj narodnoj votčinoj.

Čin žysti

Starožyly-te ne jimajit vodnovurynnovo žyrovannia ji rozseleny po-na vsioj Sibire. Vosobno jih dorodno na zemiah byvčih Toboljskoj, Tomskoj, Jenisejskoj, Jirkutskoj gubernniov, Zabajkaljskoj voblasi. Vobnaknovenno žyrujit deriovniami da veslinami. Tradicyjno zadejevajutsa skotinovodsvoom, sadiut zaseki, zverovut da balykovut. Buvat žyrovyt ji zajimkami.